Rast i prilagodba EU proračuna
Novi proračun Europske unije za razdoblje 2028.–2034. donosi veća ulaganja i nove izvore prihoda EU-a za ključne zajedničke ciljeve. Europska komisija predstavila je prijedlog novog višegodišnjeg proračuna EU-a teškog 1,8 bilijun eura. Time se proračun EU-a povećava s dosadašnjih 1 % na 1,26 % BDP-a Europske unije. Prijedlog tek treba usuglasiti među državama članicama i u Europskom parlamentu, a očekuje se da će pregovori trajati i do dvije godine.
Komisija ističe kako se Europa suočava s ozbiljnim izazovima – sigurnost, obrana, migracije, energetika i klimatske promjene – zbog čega proračun mora biti fleksibilniji, jednostavniji i usmjeren na budućnost. Predlažu se novi izvori prihoda za smanjenje opterećenja nacionalnih proračuna, koji bi donosili oko 58,5 milijardi eura godišnje – uključujući prihod od trgovine emisijama (ETS), mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), e-otpada, trošarina na duhan i doprinos velikih korporacija kroz paušalni doprinos poduzeća (osmi malih i srednjih).
Možda će vas zanimati: EU projekti i odobravanje – može li ih svijet čekati?
EU fondovi – gubitnici, dobitnici i partnerstva umjesto izravnih jamstava
Među većim promjenama je preoblikovanje proračunskih stavki: poljoprivreda više nema vlastitu proračunsku liniju, već ulazi u širi okvir nacionalnih i regionalnih planova partnerstva. Izdvajanja za poljoprivredu padaju sa 386,6 na 300 milijardi eura, što je izazvalo nezadovoljstvo i prosvjede.
Novi proračun Europske unije negativno će utjecati i na industriju duhana, koja će se po prvi put oporezivati na razini EU-a, te zaštita bioraznolikosti, koja gubi zasebno financiranje i postaje dio šire kategorije klimatskih i okolišnih ciljeva.
S druge strane, dobitnici su istočne članice EU-a, posebno regije uz granice s Ukrajinom, Rusijom i Bjelorusijom, koje bi trebale dobiti dodatna sredstva. Nadalje, ulaganja u energetsku infrastrukturu rastu na 30 milijardi eura, a digitalni razvoj, obrana i svemir dobivaju značajno veće budžete – digitalizacija 54,8 milijardi eura, obrana i svemir 131 milijardu eura.
Kohezijski fond se također mijenja – izravna jamstva zamjenjuju se partnerstvima koja vode nacionalne vlade, što izaziva zabrinutost u lokalnim i regionalnim zajednicama zbog moguće politizacije raspodjele sredstava.
Možda će vas zanimati: EU projekti u svijetu umjetne inteligencije
Kako stoji Hrvatska kada je u pitanju novi proračun Europske unije?
Hrvatska, kao neto primateljica sredstava, 2023. je imala plus od 2,4 milijarde eura. No, Hrvatska i dalje zaostaje u povlačenju sredstava iz aktualnog financijskog okvira. Do sredine razdoblja iskorišteno je tek 5,7 % sredstava – drugo najniže u EU, odmah iza Estonije – dok je potraživano nešto više od 10 % ukupne alokacije, upozorava HUP.
