EU projekti sve češće uključuju elemente umjetne inteligencije, bilo u fazi pripreme, bilo tijekom njihove provedbe. AI (artificial intelligence – umjetna inteligencija) izraz je koji vrlo često susrećemo posljednjih godina. Najviše je za to zaslužno lansiranje velikog jezičnog modela (large language model – LLM) pod imenom ChatGPT. Naprosto ne postoji industrija u kojoj nije bilo pokušaja uporabe AI alata, a svjedočimo i sve opsežnijoj uporabi u osobne svrhe.

Dakle, EU projekti i umjetna inteligencija mogu ići zajedno, ali koje je onda njezino mjesto u njihovoj pripremi i provedbi?

Krenimo od prvog koraka.

Možda će vas zanimati: Internacionalizacija poslovanja uz EU fondove

EU natječaj je objavljen

Objavljen je poziv na dostavu projektnih prijedloga. Dokumentacija vezana za EU projekte je opsežna i kompleksna, podložna učestalim izmjenama koje treba pažljivo pratiti. LLM možda ne može samostalno pratiti ovaj proces, ali može sažeti gotov dokument i značajno ubrzati čitanje. Ipak, treba li se oslanjati na njegov sažetak s ovako važnim uputama? Svakako ne. LLM ipak ne „razumije“ ono što „čita“, neće uvijek prepoznati ključne informacije skrivene u nekom retku Uputa za prijavitelje ili nekom od priloga, a probleme stvaraju i takozvane „halucinacije“ – generiran sadržaj koji je koherentan i jezično pravilan, no netočan ili čak besmislen. Prema tome, iako je korisno u ranim fazama dobiti brzinski pregled dokumentacije poziva, za svaki daljnji i ozbiljniji korak u odlučivanju nužno je ipak osloniti se na izvorni dokument… i sve njegove naknadne ispravke i interpretacije.

EU fondovi i EU projekti  – želje i mogućnosti

Javljaju vam se ambiciozni klijenti zainteresirani za potporu. Kako uklopiti njihove ambicije i mogućnosti u poziv? Ovdje dolazimo do načina uporabe u kojima je LLM obično dobar, a to su:

• oluja ideja (brainstorming) – iznošenje osnovnih asocijacija i ideja,
• brzo prototipiranje – okvirni prijedlozi nekoliko proizvoda i rezultata projekata,
• okvirno povezivanje koncepata – povezivanje projektne ideje s pozivom.

Naime, ponekad je teško i sporo samostalno, ili uz pomoć klasičnih internetskih tražilica, predočiti si u kojim sve smjerovima je moguće razvijati projekt, koji su mogući rezultati, te kako ideje spojiti s konkretnim natječajem. LLM može vrlo brzo izlistati opcije i kontinuirano ih dotjerivati prema našim uputama. Također, ponuđene opcije odmah može uspoređivati s tekstom poziva. Naravno, tzv. „human-in-the-loop“ pristup je nužan. Naprosto se odluke o smjeru projekta, pa zapravo i bilo čega drugoga, ne mogu posve prepustiti LLM-u, koliko god primamljivo i uvjerljivo zvučale neke njegove ideje. Pažljiva kontrola generiranog sadržaja nužna je prije bilo kakve primjene. Konkretno, u razvoju projektne ideje potrebno je provjeriti ostvarivost i realnost prijedloga, ili nastaviti samostalno razvijati neki smjer čije nam je osnovne crte LLM predočio.

Pisanje projektne prijave

Ideja je većinom definirana i počinje popunjavanje projektne prijave. Svatko tko je ikad pripremao projektnu prijavu zna da se pitanja često međusobno preklapaju i da je ponekad dojam kao da se od vas zahtijeva površan tekst… baš kakav bi LLM priredio. Nužno je osigurati koherentnost kroz cijelu prijavu i opravdati novčanu potporu određene poslovne ideje. Međutim, je li uvijek nužno upregnuti sve resurse u, primjerice, pisanje sažetaka životopisa članova projektnog tima i njihovo uklapanje u rad na projektu? To vrijeme svakako može biti pametnije utrošeno, i u tom kontekstu, nekorištenje LLM-a za pomoć moglo bi se nazvati propuštenom prilikom.

***

Ovdje dolazimo do biti uporabe LLM-a u kontekstu EU projekata. Sasvim je uputno konzultirati ga za pomoć i rabiti ga kad se radi o rutinskim zadatcima. Izbjegavanje ovakve uporabe znači potencijalno usporavanje rada i pretjerano trošenje resursa na manje zadatke. Ipak, oprez i stalna kontrola su nužni, naročito kod dijelova prijave koji sadrže srž projektne ideje. Bez ljudske intervencije (human-in-the-loop), postoji rizik generiranja i uporabe sadržaja koji nema osnove u stvarnosti jer, valja se uvijek podsjetiti – LLM će se uvijek potruditi generirati kakav god odgovor, te će bilo kakve praznine popuniti svojim vlastitim slobodnim interpretacijama. Biste li u stvarnom životu prihvatili savjet nekoga tko po potrebi izmišlja podatke ako nije siguran u odgovor?

***

Provedba EU projekata

Projekt je odobren – što sad? Zakoni i pravilnici u Hrvatskoj zbog učestale izmjene i kompleksnosti predstavljaju izazov svima koji se s njima susreću, naročito bez stručnog vodstva. Ovdje AI nalazi na značajne prepreke. Teško može poznavati lokalne prilike, različite interpretacije koje su se pojavile od stupanja zakona na snagu, a također nema (točnije, ne bi trebao imati) pristup privatnim dokumentima u kojima se zapravo očituje primjena zakonskih propisa. To ne znači da ne može generirati sadržaj nekog dokumenta po zadanom uzorku, da ne može složiti elektroničku poruku prema zahtjevu i generirati tekst koji objašnjava zašto je došlo do promjene u provedbi projekta. Ipak, zbog posebnosti lokalnih prilika i interpretacija, uporaba LLM-a u provedbi EU projekata svakako je u povojima. Uz to, LLM je nužno koristiti odgovorno – bez dijeljenja osjetljivih i osobnih informacija, osim ako se koriste u zatvorenom i kontroliranom okruženju – što dodatno usporava njegovu potpunu primjenu u provedbi. U situacijama kada je važnija efikasna komunikacija s klijentom i posredničkim tijelima i precizna primjena specifičnih pravila, alat koji generira općenite sadržaje uz nezanemarivu mogućnost pogreške definitivno ne bi trebao zauzimati ključno mjesto.

Zaključak

Zaključno, LLM-ovi donose značajne mogućnosti za povećanje učinkovitosti u pripremi i dijelom u provedbi EU projekata – posebno kada je riječ o rutinskim, ponavljajućim i administrativnim zadacima. No, njihova uporaba zahtijeva oprez, ljudsku stručnost i stalni nadzor. Umjetna inteligencija nije zamjena za poznavanje natječaja, zakonodavstva ili konteksta, već alat koji može doprinijeti boljoj organizaciji rada, uštedi vremena i poticanju kreativnog razmišljanja – pod uvjetom da ostane ono što jest: pomoćni alat, a ne nositelj odgovornosti. U tom okviru, odgovorna uporaba AI-ja može biti vrijedan saveznik u svakodnevnim izazovima pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU fondova.

***

Naposljetku, jedan zadatak za čitatelje: možete li pogoditi koji je dio ovog teksta u potpunosti napisala umjetna inteligencija?

Možda će vas zanimati: Otpornost na klimatske promjene u EU natječajima